Eutrofikacija ima i ekološke i društvene posljedice te je jedan od glavnih ekoloških problema u Baltičkom moru, dok je potrebno prijeći s društva koje se temelji na fosilnim gorivima na održivo biogospodarsko društvo. Anaerobna fermentacija nudi brojne mogućnosti relevantne za regiju Baltičkog mora jer prenosi niskokvalitetne resurse/otpad na visokokvalitetno obnovljivo gorivo koje se može koristiti za lokalnu opskrbu električnom energijom i grijanjem, kao gorivo za prijevoz ili za ubrizgavanje u mrežu prirodnog plina. Osim toga, digestat može zamijeniti umjetna fosilna gnojiva i time zatvoriti krug hranjivih tvari, što je ključno za kružno biogospodarstvo. Zahvaljujući upotrebi bačene morske trave kao supstrata i upotrebe digestata kao gnojiva, hranjive tvari fizički se uklanjaju iz Baltičkog mora i stoga predstavljaju moćno sredstvo za ublažavanje eutrofikacije. Osim toga, neugodnosti povezane s truljenjem morske trave na plažama uklanjaju se u korist rekreacije, turizma i povećane vrijednosti stambenih nekretnina duž obale. U praksi, iskustvo i rezultati anaerobne zajedničke probave industrijskih lijevanih morskih algi u Danskoj poboljšat će se i prilagoditi lokalnim uvjetima u zemljama sudionicama južnog Baltika (SB), uz potporu uvođenja tehnologija informiranjem odgovornih ključnih institucija. Ciljani prijenos tehnologije i prekogranična suradnja, u kombinaciji sa studijama izvedivosti i pilot-testovima, doprinijet će uvođenju na tržište i prvoj fazi šire primjene te nove i inovativne tehnologije u južnom Baltičkom moru. Opći je cilj pružiti smjernice o upotrebi morskih algi kao zajedničke potrošnje, npr. za općine ili subjekte koji upravljaju bioplinom u obalnim područjima SB-a, te pružiti poticaje za financijsku potporu inovativnoj tehnologiji, tj. metodama prikupljanja i čišćenja, te uporabi u postrojenjima za bioplin, uključujući tehničke i pravne smjernice.