Digitalizacija u javnoj upravi dobiva na zamahu u mnogim europskim zemljama, a prostorno planiranje nije iznimka. Proces digitalizacije temelji se na idejama učinkovitosti, izraženima primjerice u konceptu „pametnih gradova” i „digitalnog upravljanja”, idejama o sudjelovanju i poboljšanim javnim uslugama, kao što su „otvorena vlast” i „otvoreni podaci”, te težnja za novim gospodarskim rastom i poslovnim prilikama na temelju tih podataka. Tema ove ciljane analize ESPON-a vrlo je važna jer digitalizacija ima sve veću ulogu i u prostornom planiranju. Na razini EU-a digitalizacija prostornih planova i registara već se provodi u mnogim zemljama. Iako je, unatoč mogućem utjecaju na postupke planiranja, znanje o doprinosu tih novih skupova podataka donošenju politika rijetko. Posljednjih su desetljeća mnoge europske zemlje poduzele značajne korake za uspostavu registara digitalnih planova i digitalizaciju procesa prostornog planiranja. Podaci digitalnog plana otvaraju niz novih mogućnosti za dobivanje uvida u praksu planiranja i ulogu planiranja prostornih promjena tijekom vremena. Međutim, nedostaju dokazi o mogućnostima koje nude podaci digitalnog plana i njihovoj stvarnoj uporabi. DigiPlan doprinosi analizi pristupa u različitim nacionalnim sustavima planiranja, uključujući metode evaluacije s podacima iz plana i način na koji je planiranje stvarno zastupljeno u takvim podacima. DigiPlan analizira i uspoređuje digitalizaciju podataka o planiranju u Danskoj, Norveškoj i Švicarskoj, uključujući opseg, organizaciju, financiranje te trenutačnu i moguću buduću upotrebu podataka digitalnog planiranja. Analizom bi se trebao pružiti i pregled digitalizacije podataka o planiranju u dodatnim zemljama ESPON-a kako bi se pružio širi kontekst za bolju usporedbu.