U dunavskom bazenu može se uočiti sve veća razlika između viška i nedostatka sedimenta. To dovodi do povećanja rizika od poplava i smanjenja mogućnosti plovidbe, proizvodnje hidroenergije i biološke raznolikosti. Stoga su prijevoz sedimenta i upravljanje sedimentom hitna pitanja koja se mogu rješavati samo u transnacionalnom pristupu na razini cijelog bazena jer sedimenti ne uzimaju u obzir administrativne ili političke granice. ICPDR je 2009. i 2015. prepoznao nedostatak upravljanja sedimentom u Planu upravljanja slivom rijeke Dunav. Stoga je glavni cilj ovog projekta poboljšanje upravljanja vodama i nanosa, kao i morfologije rijeke Dunav. Kako bi se uklonili postojeći nedostaci u znanju, provest će se prikupljanje podataka o sedimentu, čime će se pružiti informacije za analizu podataka o sedimentu te će se izraditi priručnik o dobrim praksama u pogledu metoda praćenja sedimenta. Nadalje, pripremit će se osnovni dokument o ravnoteži nanosa Dunava u kojem se objašnjavaju problemi koji nastaju zbog diskontinuiteta sedimenta koji negativno utječu na rizik od poplava, unutarnju plovidbu, ekologiju i proizvodnju hidroenergije. Mogući odgovori na te probleme pružit će se u katalogu mjera. Glavni rezultati projekta su prve smjernice za upravljanje dunavskim nanosom koje se sastoje od mjera koje će se provesti i Priručnika za nalaganje za dionike koji se sastoji od pristupa provedbi mjera, koje daju ključne doprinose Planu upravljanja slivom rijeke Dunav i Planu upravljanja rizicima od poplava u Dunavu. Boljim i održivim upravljanjem sedimentima u dunavskom slivu osigurat će se poboljšani uvjeti plovidbe, smanjeni rizici od poplava, poboljšano ekološko stanje i trajna hidroenergetska proizvodnja. Nadalje, organizirat će se međunarodne radne skupine dionika, obuka 100 stručnjaka, kako bi se doprlo do ciljnih skupina i korisnika rezultata projekta te kako bi se uspostavila učinkovita interakcija s njima.