Stajsko gnojivo glavni je izvor emisija amonijaka dušika u regiji Baltičkog mora. Ne samo da ugrožava status Baltičkog mora, već i izravno ugrožava ljudsko zdravlje. Ovim projektom promicat će se upotreba tehnologija zakiseljavanja gnojovke u cijeloj regiji Baltičkog mora kako bi se smanjila eutrofikacija u zraku i stvorio konkurentniji i održiviji poljoprivredni sektor. Stajsko gnojivo glavni je izvor emisija amonijaka dušika u regiji Baltičkog mora (BSR), koje putem atmosferskog taloženja rezultiraju eutrofikacijom u zraku i čine veći dio dušika koji ulazi u Baltičko more. Emisije amonijaka ne samo da ugrožavaju stanje Baltičkog mora, već i izravno ugrožavaju ljudsko zdravlje stvaranjem sekundarnih čestica, što je među onečišćujućim tvarima s najvećim procijenjenim učinkom na zdravlje ljudi. Kombinirani troškovi društvenog zdravlja i ekosustava povezani s emisijama amonijaka procjenjuju se na 14 EUR/kg N (Europska procjena dušika, 2011.), ne uključujući činjenicu da emisije amonijaka iz stajskog gnoja također predstavljaju izravan gospodarski gubitak vrijednog poljoprivrednog resursa. U revidiranom Akcijskom planu HELCOM-a za Baltičko more (2013.) utvrđeni su ciljevi za smanjenje 118 000 tona dušika koji ulaze u Baltičko more, podijeljeni među svim zemljama iz područja BSR-a. Gubitak amonijaka od stajskog gnoja javlja se u stočarskim nastambama, skladištima stajskoga gnoja i s polja tijekom primjene stajskoga gnoja. Stočarstvo primjenjuje razne najbolje raspoložive tehnike kako bi se smanjile emisije, kao što su čišćenje zraka iz stočarskih kuća, pokrovi na trgovinama gnojovke i ubrizgavanje tekućeg stajskog gnoja pri rasipanju. Nedavno su u Danskoj razvijene tehnologije za zakiseljavanje gnojovke (SAT-ovi) koje je Danska Agencija za zaštitu okoliša odobrila kao NRT-e koje danska poljoprivredna gospodarstva mogu iskoristiti za smanjenje gubitka amonijaka za do 70SAT-a u Danskoj za koje je dokazano da donose stvarne gospodarske koristi na razini poljoprivrednog gospodarstva u obliku smanjene potrošnje mineralnih gnojiva i poboljšanih prinosa usjeva te nisu samo troškovi ulaganja i rada, već i koristi. Prijašnji projekti prepoznali su SATS kao inovativnu tehnologiju koja bi mogla smanjiti gubitak dušika iz poljoprivrede u BSR-u. Međutim, komercijalna uporaba SAT-ova nije se proširila izvan Danske. Glavne projektne aktivnosti usmjerene su na uspostavu pilot-instalacija u svim zemljama BSR-a oko kojih će terenska ispitivanja i demonstracije pomoći u izgradnji povjerenja krajnjih korisnika u te tehnologije. Projekt nadalje ima za cilj sustavno poboljšavanje kapaciteta javnih tijela i privatnih poljoprivrednika provođenjem studija tehničke izvedivosti i detaljnih ekoloških i ekonomskih analiza provedbe SAT-ova. Na temelju tih rezultata, zajedno s analizama tržišta i nacionalnog zakonodavstva, projekt će formulirati političke preporuke za integraciju tehnologije u postojeće zakonodavstvo i programe potpore poljoprivredi. Očekivani učinci na BSR uključuju smanjenu eutrofikaciju u zraku te konkurentniji i održiviji poljoprivredni sektor.
