Alpsko područje sastoji se od teritorija s različitim demografskim, društvenim i gospodarskim trendovima te bogatom kulturnom, jezičnom i biološkom raznolikošću. Ta raznolikost ide zajedno s različitim sustavima upravljanja i tradicijama. Regija ima snažan identitet i dugogodišnju tradiciju u suradnji. To jedinstveno područje ima važne potencijale za dinamičan razvoj, ali se suočava s velikim izazovima na različitim razinama, uključujući panalpsku, regionalnu i lokalnu razinu, kao i u prekograničnim područjima. Ti se izazovi, primjerice, odnose na poseban zemljopisni položaj, globalizaciju, demografske trendove, klimatske promjene i njihov utjecaj na okoliš, biološku raznolikost, teritorijalni obrazac aktivnosti i životne uvjete. Glavni izazov za alpsko područje jest uravnotežiti gospodarski razvoj i zaštitu okoliša zajedničkim inovativnim pristupima koji nadilaze administrativne granice i jačati to područje kao životni prostor za ljude i kao prirodno stanište, kao i područje održivih gospodarskih i društvenih aktivnosti na održiv način. Područje prostorne perspektive obuhvaća različita administrativna proširenja Alpske konvencije, Interreg alpskog prostora i EUSALP-a. Tijekom njemačkog predsjedanja Alpskom konvencijom (2015. – 2016.) ministri nadležni za teritorijalni razvoj alpskih država potpisali su Deklaraciju o održivom prostornom razvoju u Alpama. U Deklaraciji se navodi sljedećih deset glavnih izazova i tema: klimatske promjene, prilagodba klimatskim promjenama i prirodne opasnosti; demografske promjene i organizacija rada; promet i povezanost; struktura naselja i korištenje zemljišta; ušteda, proizvodnja, opskrba i skladištenje energije; turizam; funkcioniranje ekosustava, ekološko umrežavanje i biološka raznolikost; vitalnost planinskih regija i njihovih malih i srednjih gradova; očuvanje kulturne i prirodne baštine; poboljšanje upravljanja, suradnje i organizacijskih potreba.Ministari su izrazili potrebu za razvojem prostornih perspektiva i vizije za alpsko područje. Proces izgradnje takve vizije i perspektiva, kao i same perspektive i vizije, uvelike bi pridonio donošenju politika jer bi pomogao smanjiti prepreke zajedničkom održivom teritorijalnom razvoju i ojačati zajedničke aktivnosti. Cilj potonjeg je suočavanje s izazovima za alpsko područje, uzimajući u obzir širi kontekst suradnje koji pruža EUSALP i program Interreg za alpski svemir. U jedinstvenom, krhkom i ipak dinamičnom području kao što je alpsko područje posebno je važan zajednički pristup prostornom razvoju. Vizija i zajedničke prostorne perspektive olakšali bi i poboljšali usklađeni prekogranični teritorijalni razvoj. Njima bi se odgovorilo na potrebu za planiranim i koordiniranim razvojem u deset područja utvrđenih u Deklaraciji (vidjeti gore) i na druge, ako je relevantno, te na utjecaj potonje na regionalno gospodarstvo, inovacijsko okruženje, ruralna područja, naselja, zaštitu krajolika i prirode, promet i mobilnost, kao i na kvalitetu života. Vizija i perspektive mogli bi biti temelj za daljnju lokaliziranu prekograničnu i transnacionalnu suradnju te bi pomogli u utvrđivanju daljnjih mogućnosti za razvoj alpskog područja. Vizija i prostorna perspektiva mogli bi se iskoristiti i za doprinos drugim strateškim suradnjama u alpskom području, kao što su Alpska konvencija, EUSALP i programi Interreg. Tema Alpa2050 vrlo je relevantna za mnoge druge europske regije jer se slična teritorijalna raznolikost može pronaći i u mnogim drugim planinskim lancima u različitim zemljama Europe. Neki od njih sklopili su ugovore slične Alpskoj konvenciji, npr. Karpatsku konvenciju. Te bi regije mogle imati koristi od rezultata Alpa2050 kako bi razvile vlastite strategije za zajednički prostorni razvoj. Ishodi te ciljane analize općenito bi mogli imati koristi ne samo planinskih regija, nego i drugih vrsta regija koje sudjeluju u teritorijalnoj suradnji.
