U okviru ove primijenjene istraživačke aktivnosti provode se sljedeći zadaci: pitaj jednu: Zajednički standard istraživačkih aktivnosti ESPON-a jest pružanje paneuropske komparativne analize. Kako bi se to postiglo, zadatak 1. trebalo bi stoga podijeliti na dva ključna podzadaća kako slijedi: razviti, kroz sveobuhvatan i sustavan pregled literature, teorijsko i konceptualno razumijevanje sužavanja ruralnih područja. Postoji mnogo relevantnih istraživačkih literatura o fenomenu sužavanja gradova, a tu je literaturu potrebno pažljivo analizirati kako bi se ispitalo u kojoj se mjeri njezini teorijski koncepti i analitički okviri mogu prenijeti na ruralnu sferu. To bi trebalo dopuniti širim pregledom relevantne akademske i političke literature. ESPON je već objavio nekoliko studija relevantnih za tu temu, koje bi trebalo sveobuhvatno preispitati kako bi se iskoristili njihovi rezultati, iskoristila komplementarnost i izbjeglo udvostručavanje. Primjeri uključuju: Edora (Europske razvojne mogućnosti u ruralnim područjima); Snabdijevanje (potencijal ruralnih regija); GEOSPECS (zemljopisne specifikacije i razvojni potencijal u Europi); ECR2 (gospodarska kriza i otpornost regija) i profesiju (unutarnje periferije: Nacionalna područja suočena s izazovima povezanima s pristupom osnovnim uslugama od općeg interesa). Budući relevantni projekt uključuje i URRUC (poboljšanje povezivosti urbanih i ruralnih područja u nemetropolitskim regijama) (b) stvaranje konceptualnog i metodološkog okvira za prikupljanje kvantitativnih podataka kako bi se dobio skup pokazatelja za pomoć mapiranju i analizi smanjenja ruralnih područja na europskoj razini. To će zahtijevati mobilizaciju praktičnog i izvedivog skupa demografskih, gospodarskih i okolišnih pokazatelja kako bi se utvrdili geografski trendovi u sužavanju ruralnih područja na paneuropskoj razini. Stoga je ključni dio ove zadaće prikupljanje podataka i izvora podataka kojima se istraživanje namjerava koristiti za razvoj pokazatelja i provođenje analize. Analiza i kategorizacija podataka trebali bi dovesti do sustavnih i općih tipologija za utvrđivanje sužavajućih ruralnih regija u Europi u različitim geografskim kontekstima i klasifikacije ruralnih regija kojima prijeti rizik od smanjenja ruralnih područja. Nacionalne i regionalne podatke (NUTS 3) trebalo bi prikupiti što je više moguće, koji obuhvaćaju razdoblje prije i nakon svjetske financijske krize (nakon 2001.). Osim utvrđenih izvora socioekonomskih podataka s paneuropskom pokrivenošću Eurostata (ili drugih), trebalo bi istražiti i relevantnost i upotrebu manje uobičajenih pokazatelja (npr. pokazatelji kvalitete života itd.). Prepoznato je da se u operacionalizaciji tih studija mogu pojaviti izazovi u pogledu podataka. U tom je kontekstu važno oblikovati podatke unutar čvrstog teorijskog i konceptualnog razumijevanja kako je utvrđeno u Zadatku 1. točki (a). Također je važno razviti proaktivan pristup rješavanju problema povezanih s prikupljanjem podataka, usklađivanjem podataka, podacima koji nedostaju i procjenom podataka. Kako bi se uklonili takvi nedostaci podataka, potrebno je upotrijebiti razvoj novih modela ili upotrebu postojećih modela za procjenu vrijednosti koje nedostaju, među ostalim na temelju postojećih studija ESPON-a (kako je prethodno opisano). ESPON M4D također je istražio različite pristupe procjeni regionalnih podataka raščlambom koji bi se mogli uzeti što je više moguće. Potencijalni pružatelji usluga trebali bi u svojoj ponudi pružiti sažeti prikaz integriranih kvantitativnih i kvalitativnih metoda predloženih za postizanje ciljeva tih studija, s posebnim naglaskom na inovativnim i učinkovitim metodama, kao odgovor na pitanja koja treba riješiti u okviru zadatka 1. Zadatak 2: Na primjeru studija. Kako bi se premostile praznine u podacima i moguća slaba usporedivost, bolje tumačenje mogućih posljedica za teritorijalno upravljanje u sužavanju ruralnih regija i za bolju kapitalizaciju znanja trebalo bi dopuniti dubinskom analizom iz praktičnih studija slučaja. Ta kvalitativna analiza trebala bi uključivati stacionarna istraživanja sekundarnih izvora podataka i intervjua s ključnim političkim akterima, dionicima (uključujući civilno društvo i nevladine organizacije itd.) i istraživačima/istraživačima na transnacionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se dobilo potpunije, bogatije i interpretativnije razumijevanje istraživačkog fenomena koji se istražuje. trenutačni trendovi koji utječu na ruralni razvoj na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini; teritorijalna dinamika i čimbenici objašnjenja koji utječu na te trendove; i (iii) razne inicijative...