Postmoderno društvo, jedan od najvećih izazova napredne civilizacije, je očuvanje zdravlja. Povijesno formiran način života je vrlo daleko od prirodnog, što je povezano s mnogim poremećajima, poremećajima i bolestima. Takozvani „poremećaji civilizacije” u osnovi su rezultat operativnih razlika u različitim dimenzijama zdravlja, koje se po svojoj prirodi mogu spriječiti ili poboljšati samo povećanom socijalnom pažnjom. U 21. stoljeću, spajanje digitalne tehnologije i interneta učinit će informacije učinkovitijima i bržima nego ikad. Bogatstvo naših podražaja predstavlja izazov za prilagodljivost ljudskog živčanog sustava, čija genetska i kognitivna ograničenja, kao i sposobnost da ih iskorištavaju, nisu dovoljno poznata. Središnja ideja projekta je kompleksan, psihološki, psihofiziološki, neurobiološki pristup civilizacijskim poremećajima. U dosadašnjem radu identificirali smo niz čimbenika koji imaju važnu ulogu u nastanku zdravstvenih problema, ali njihova detaljna integracijska znanstvena analiza još nije postignuta. Cilj planiranog rada je integrirati različite pristupe, oslanjajući se na infrastrukturne razvoje koji omogućuju postizanje značajnih novih rezultata kombiniranjem suvremenih neurobioloških, genetskih, psihofizioloških mjernih tehnika i kognitivno-mentalnih postupaka ispitivanja. Planiranim projektom istraživanja i razvoja te potpornim razvojem infrastrukture traže se odgovori na sljedeća posebna pitanja: (1) Kako naš živčani sustav odabire relevantne informacije iz senzorne stimulacijske poplave? Osjetilni modalitet koji je najviše preopterećen informacijama u ljudskom mozgu je vizualna obrada. Do danas nije poznato kako podijeliti na dijelove i odabrati relevantne informacije iz vizualnih podražaja prikazanih u brzom slijedu ili istodobno, te kako se odlučuje prolazi li informacijski paket kroz filtar svijesti ili ne. U našim eksperimentima tražimo odgovore na pitanje uloge moždanih oscilacija i sicronizacije-desinkronizacije između faze gama valova i neurona u podjeli, selektivnoj obradi i evocabilnosti podražaja. Također bismo željeli razmotriti dobne trendove u gama oscilacijama, posebno u odnosu na demencije u starosti i Alzheimerovu bolest, u nadi da ćemo razviti tehnološka rješenja za ublažavanje tih poremećaja. (2) Kako promjenjivi čimbenici rizika oblikuju naše odluke i koliko su te odluke sustavne? Obrada informacija i donošenje odluka u osnovi su određeni procesima učenja. Jedan od osnovnih oblika učenja je učenje vještina ovisnih o strijama, koje igra ulogu ne samo u motoričkim, kognitivnim i socijalnim vještinama, već i u stjecanju navika. U našim studijama proučavamo učenje vještina i njegove procese konsolidacije koristeći metode kognitivne neuroznanosti. Faza učenja proučava se s neinvazivnom stimulacijom mozga (tDCS) i EEG-om u isto vrijeme. Ključni element faze konsolidacije je spavanje. Ovaj će se odjeljak ispitati primjenom polisomnografa i višekanalnog EEG-a. Glavno pitanje je kako je povezanost mozga (plis) tijekom spavanja povezana s konsolidacijom učenja vještina. Drugi dio ispita usmjeren je na promjenu postojeće automatske vještine. Glavno pitanje je što neurološki procesi igraju temeljnu ulogu u ponovnom povezivanju i kako se na njih može utjecati.(3) Jedna od najčešćih metoda osnovnog psihološkog istraživanja je učinkovitost mjerena u različitim situacijama odlučivanja i/ili učenja kako bi se istražilo ljudsko ponašanje. Sada postoji mnogo načina za istraživanje odrednica svakodnevnog adaptivnog ponašanja sa strane dvaju istraživačkih područja. Jedno od glavnih priznanja posljednjih desetljeća jest kako i u kojim situacijama naše odluke dovode do negativnih posljedica za osobu ili društvo. One su djelomično potaknute faktorima učenja i donošenja odluka. Važno je istražiti kako naš kognitivni sustav doprinosi tim pogreškama i kako usmjeriti svoje ponašanje prema racionalnom izboru. U međunarodnoj suradnji naši istraživački timovi prikupljaju i analiziraju podatke iz značajnog broja pilota sa stajališta racionalnosti i prilagodljivosti.(4) Kako je numerička spoznaja integrirana u druge kognitivne, jezične memorije i perceptivne sustave? Razumijevanje brojeva i njegova zbunjenost, istraživanje razvojne diskalkulije, ima povijest desetljeća. Budući da mnoge teorije do sada nisu uspjele djelomično ili potpuno, testovi brojnih novih ideja također su pravodobni. U većini mjerenja poremećaji izračuna utječu na 5 – 10 % djece koja nemaju dijagnozu.
