Cilj projekta je rekonstruirati i rekonstruirati prirodna ili poluprirodna staništa koja se sastoje od autohtonih vrsta koje se uklapaju u krajolik, čime se promiče dugoročni opstanak prirodnih vrijednosti, obnova narušenih područja i stvaranje povoljnih životnih uvjeta i staništa. Cilj je radova stvoriti prirodne, niske ljudske intervencijske sustave koji odgovaraju krajoliku i uzeti u obzir ekološke potrebe mreže Natura 2000, zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, kako bi se stvorili povoljni uvjeti za njihove populacije. Taj je cilj usko usklađen s Nacionalnim razvojnim planom II. Program zaštite okoliša i Nacionalni plan očuvanja prirode kao dio njega. Istodobno, planirani razvoj zaštite prirode također je u skladu s programima Europske unije Natura 2000, Paneuropskom i mađarskom nacionalnom ekološkom mrežom. Planirane intervencije: — Radovi istrebljenja: uništavanje invazivnih šumovitih adventiv vrsta (kao što su bagrem, pepeo, zeleni javor, itd.) u prirodnim udruženjima visoke prirodne vrijednosti. Radovi uništavanja izvode se mehaničkim sredstvima (sušenje, sječa, zvona). Pošumljavanje: na mjestima na kojima invazivne vrste tvore koherentni kompaktni zakrpa, nakon uklanjanja nepoželjnih vrsta, prirodna struktura staništa i sastav vrsta drveća obnavljaju se sadnjom šuma (korištenjem autohtonih vrsta drveća sličnih krajoliku). U provođenju pošumljavanja koristimo potpune i brišući metode pripreme tla, tijekom sadnje koristimo sadnice autohtonih vrsta. — Trajni stres, konverzija uzgoja: u slučaju pojedinih šumskih dijelova smatramo da je potrebno promijeniti uzgojnu granu kako bi se zaštitila staništa zaštićenih i visoko zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta koje se nalaze na tom području ili su povezane s otvorenim staništima. Nadalje, smatramo da je opravdano promijeniti uzgoj, da šume nastale obvezom obnove nisu opravdane sa stajališta očuvanja prirode ili očuvanja krajobraza, da održavanje ili obnova šumskih resursa koji su strani krajolika nisu u skladu s ciljevima očuvanja i mreže Natura 2000 te da u mnogim slučajevima u tim područjima nije bilo šuma tijekom razdoblja tradicionalnog upravljanja krajolikom ili u prethodnim razdobljima. Ograde: na mjestima na kojima to nije moguće zbog prekomjerno očuvane divljači u nedostatku odgovarajućih mjera opreza postavljaju se ograde divlje faune i flore koje se široko koriste u šumarskoj praksi oko pošumljavanja i šumovitih pašnjaka. Stvaranje šumovitih pašnjaka: u područjima u kojima krajolik ima više otvorenih šumovitih staništa stvaraju se šumoviti pašnjaci. Prvi korak u stvaranju šumovitih pašnjaka jest osigurati potpuno uklanjanje invazivnih šuma. U područjima oslobođenima od invazivnog pritiska, već postojeće autohtone vrste drveća osigurat će karakter nasada.
