Naš sustav strukovnog osposobljavanja može djelomično zadovoljiti teritorijalne gospodarske potrebe, stoga je potrebno restrukturirati sustav: prijelaz sa strukovnog osposobljavanja temeljenog na ponudi na potrebe koje se temelje na potražnji. Konkurentno znanje može se ostvariti pružanjem i razvojem naprednih vještina i vještina prilagođenih digitalizaciji i robotizaciji jer tehnološki napredak to zahtijeva u modernom društvu. Ustanove za osposobljavanje ne mogu dovoljno fleksibilno odgovoriti na promjene u sadržaju osposobljavanja, iskoristiti mogućnost uključivanja gospodarskih subjekata i iskoristiti potrebe tržišta rada zbog ubrzanog tempa tehnoloških promjena. U tom sektoru nedostaju osnovne kompetencije koje bi bile temelj za proširenje dvojnog obrazovanja i interoperabilnog sustava osposobljavanja. Radni uvjeti manje su dostupni na trenutačnim radionicama, a taj se jaz može riješiti jačanjem suradnje MSP-ova i struktura i sudionika strukovnog osposobljavanja te međusobnim nadogradnjom. Jačanjem veze između strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih s gospodarskim subjektima i visokim obrazovanjem mogu se postići dodatna fleksibilnost, konkurentnost i povećanje učinkovitosti. Preobrazbom školskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebalo bi osigurati dobro osposobljenu, kvalificiranu i kvalificiranu radnu snagu potrebnu za nastanak mađarskog gospodarstva. S druge strane, taj proces sprječava povećanje broja nezaposlenih osoba. Velik dio MSP-ova suočava se s problemima rada, poteškoćama u popunjavanju slobodnih radnih mjesta i ozbiljnim nedostacima u njihovu stručnom znanju i kompetencijama u slučaju novog osoblja. Kako bi se poboljšala situacija, sve više MSP-ova bilo bi spremno sudjelovati u dvojnom osposobljavanju. U slučaju malih poduzeća obično postoji nekoliko prepreka: nemaju odgovarajuću infrastrukturu, ne mogu dugo izrađivati dobro osposobljene stručnjake iz proizvodnje te su previše opterećujući za upravljanje osposobljavanjem. Cilj je smanjiti te prepreke kako bi se osnažila mala i srednja poduzeća. Na temelju analize situacije u tom području može se vidjeti da malo ljudi doseže više razine digitalne pismenosti, a kako bi se to poboljšalo, potrebno je osigurati da studenti budu motivirani za završetak stručnog osposobljavanja u području IKT-a. Povećanje ulaganja u IKT i digitalno učenje, stvaranje poticajnog i poticajnog okruženja, promišljanje i preobrazba propisa te razvoj povezanih financijskih rješenja, stvaranje zajedničkog konceptualnog sadržaja, stvaranje redovito ažuriranih digitalnih materijala za učenje koji se mogu lako pretraživati mogu pružiti kontekst za reformu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te potaknuti voditelje osposobljavanja da se koriste digitalnim obrascima za učenje. Općenito se može zaključiti da je potrebno uspostaviti sektorske centre za osposobljavanje u kojima moderna tehnološka oprema, oprema, alati i nastavni materijali potrebni za dovršenje temeljnih ispita industrije u odnosu na tri sektora utvrđena u pozivu pomažu razvoju radne snage. Dio zahtjeva za potporu je GINOP-6.1.10. Temelji se na vodećem projektu „Inovativna izobrazba za potporu tranziciji gospodarstva”: kako bi se ojačao angažman malih i srednjih poduzeća, uspostavit će se sektorski centri za osposobljavanje kako bi se racionaliziralo administrativno opterećenje dvojnog osposobljavanja, nadovezujući se na postojeće radionice, infrastrukturu i opremu centara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Provedba se odvija u donjem koraku. U skladu s definicijom metodoloških aktivnosti i područja industrijskog razvoja (I.), centri za strukovno osposobljavanje u kojima se uvode rješenja za pametno mjerenje na pilot-razini (II.) i koji sudjeluju u osnivanju industrijskih centara za osposobljavanje bit će uključeni kao partneri. Projekt pruža motivacijsku podršku za nagrađivanje konkurentskih ideja tvrtke koje sudjeluju u programu, uz metodološki razvoj alata za mjerenje sektorskih kompetencija i razvoj programa simulacije modela tvrtke. Infrastrukturna procjena mjesta rada centara za strukovno osposobljavanje, koja obuhvaća kvalitativnu i kvantitativnu procjenu ljudske i materijalne infrastrukture dostupne institucijama (škola i centar), provodi se usporedno s razvojem elemenata sadržaja Općih uvjeta poslovanja. Bit će razvijena metodologija za procjenu građevinskih energetskih i arhitektonskih rješenja centara za strukovno osposobljavanje, pomoću kojih će se realizirati institucionalni sustav. Temeljitim mjerenjem možemo točno odrediti, potvrditi potrebu za energetskim razvojem i želimo uvesti potrebne inovativne energetske ankete u okviru natječaja. Energetska poboljšanja mogu dovesti do isplative provedbe i rada.
