1. U sažetom prikazu tehničkog sadržaja zahtjeva za bespovratna sredstva i važnosti suradnje u Mađarskoj poduzete su brojne mjere države kako bi se razvio potreban okvir za razvoj digitalizacije zdravstvene skrbi (npr. DJP 2.0, EESZT, defs itd.), dok se inovativna i praktična primjena zdravstvenih podataka tek treba postići. Klinička ispitivanja jedno su od područja u kojima je upotreba sve većih zdravstvenih podataka dovela do transformacije tržišta. Mađarska je relativno povoljna u području kliničkih ispitivanja u EU-u, no zbog restrukturiranja tržišta broj kliničkih ispitivanja u Mađarskoj znatno se smanjio za oko 20 % od 2016. do 2018. Iako postoji velika količina dostupnih podataka o financiranju zdravstva, podaci koje su prikupili pružatelji zdravstvene zaštite bučni su, nestrukturirani i nepotpuni te im je teško pristupiti, što pridonosi pogoršanju naše konkurentnosti. To uvelike ograničava probir na sve sofisticiranijim kriterijima odabira pacijenata i upotrebu prethodno prikupljenih podataka za izradu kliničkih ispitivanja i provođenje retrospektivne analize podataka. To znači da je domaćim mjestima za testiranje teško povezati se s inovativnim međunarodnim kliničkim ispitivanjima, a zaostatak nekomercijalnih ispitivanja u usporedbi s ostatkom zapadne Europe raste. Uvažavanje zdravstvenih podataka pokazuje činjenica da su međunarodna medicinska i biološka istraživanja postigla značajne i raznolike rezultate u posljednja dva desetljeća zahvaljujući eksplozivnoj biotehnologiji i razvoju IT-a. To je dovelo do transformacije medicinske prakse, a paradigma personalizirane medicine došla je u prvi plan. Dijagnostički i terapijski pristupi molekularno se temelje. Međutim, u srednjoj i istočnoj Europi može se uočiti relativno rana faza razvoja molekularne medicine: u većini slučajeva odvojeni, često izolirani centri pružaju odabrane bolesti, obično nesveobuhvatne dijagnostičke usluge. Broj bioinformatike uključenih u procjenu informacija na razini genoma nizak je, a upotrijebljeni algoritmi ne slijede potrebe korisnika; korisnici zdravstva često ne mogu upotrebljavati molekularne informacije; i do sada je postojao i nedostatak sveobuhvatne strategije za otklanjanje simptoma deficita. Zaostalost regije na ovom području eksponencijalno će se povećati kako vrijeme krene naprijed ako ne razvijemo operativni model koji rješava gore navedene probleme. Razvoj pametnih tehnologija u zdravstvu posljedica je činjenice da moderni alati sada pružaju jeftine i učinkovite podatke o zdravstvenom stanju pojedinaca, koji se mogu obraditi naprednim analitičkim rješenjima kako bi se zdravstvenim djelatnicima pružile ciljane povratne informacije. Tehnika i metoda prikupljanja, pohrane, obrade i analize podataka stoga su od posebne važnosti za razvoj ove vrste tehnologije. Zbog sve većih troškova zdravstvenog sustava i ograničenih resursa tog sektora u cijelom je svijetu sve važnije iskoristiti potencijal digitalizacije zdravstva i novih tehnologija za upravljanje podacima. Iskorištavanje potencijala zdravstvenih podataka može biti potaknuto lokalnim inicijativama pružatelja zdravstvene skrbi, dionika zdravstvene industrije i timova za istraživanje i razvoj, čiji je cilj razvoj aplikacija prilagođenih domaćim potrebama koje se mogu upotrebljavati u praksi. U okviru projekta, uzimajući u obzir prethodno opisane trendove i izazove, namjeravamo stvoriti Centar za stručnost za analizu zdravstvenih podataka, oporavak podataka i razvoj pametnih uređaja i tehnologije, koji u suradnji s industrijom može razviti inovativne metode prikupljanja, obrade i analize podataka te ih koristiti za razvoj novih zdravstvenih tehnologija i usluga. Projekt također ima za cilj razviti zdravstvene usluge temeljene na podacima koje mogu bolje organizirati zdravstvenu skrb, smanjiti teret skrbi za Sveučilište i okolicu te osloboditi resurse. Ovim se prijedlogom pridonosi razvoju i razvoju inovacijskog ekosustava usmjerenog na PTE i jača regionalna suradnja s partnerima iz zdravstvene industrije te pomaže u poboljšanju pokazatelja javnog zdravlja i kvalitete života u regiji, kao i u poticanju lokalnog gospodarstva. 2. Demonstracija održivosti planirane organizacijske strukture i funkcioniranja Centra za visoko obrazovanje i industrijsku suradnju te planirani broj istraživača/stručnjaka i studenata koji će biti uključeni u njegove aktivnosti, kao i planirano istraživanje & D & I kapacitet za zadovoljavanje potreba budućih industrijskih partnera