A. Mi uspostavljamo novi strateški R & D & I radionica s kritičnom masom iz međunarodnih istraživačkih centara (ELTE TTK i MTA ATK). Provodimo transdisciplinarnu, koordiniranu suradnju međunarodno priznatih istraživača u nekoliko disciplina. U Centru izvrsnosti ELTE i ATK 2 – 2 instituti sudjeluju s više od 20 istraživača. „Osnovni tim” je ELTE Biološki institut i ATK Microbial Ecology Group. Takva radionica za istraživanje bioloških resursa u tlu ne postoji u Mađarskoj te u srednjoj i istočnoj Europi, a to je samo djelić svijeta. Provedbom projekta dostići ćemo vodeću poziciju u svijetu stvaranjem nove razine osiguranja kvalitete tla. Istraživanja temeljena na sustavu usmjerena su na strategiju za razvoj ekološki prihvatljivih, učinkovitijih i održivih metoda proizvodnje usjeva uz pomoć metagenike tla. Usredotočeni smo na nacionalni gospodarski problem kvalitete tla. Degradacija tla i degradacija tla svojstveni su poljoprivrednoj proizvodnji. Tlo je najvažniji prirodni resurs naše zemlje, koji je uvjetno obnovljiv. Njegova se zaštita mora postići i u interesu budućih generacija. Najbolja kvaliteta tla je maksimalna učinkovitost funkcija tla. Funkcije tla smanjuju se zbog pogoršanja kvalitete tla, što može dovesti do nepovratnih promjena. Većina funkcija tla su procesi pretvorbe materijala, od kojih je većina odgovorna za biotu tla. Današnja uglavnom neistražena (mikro)raznolikost tla osigurava održive funkcije tla! Važnost istraživanja: Na temelju nedostataka u osnovnim istraživanjima o biomeu u tlu i našim rezultatima, on je povezan i s mrežom EMBL u tom području. Jedinstvene svjetske studije u nekoliko desetljeća kontroliranih poljoprivrednih dugoročnih eksperimenata. Istraživanje odnosa između biološke raznolikosti tla i funkcija tla u sustavima proizvodnje usjeva. Nišane studije za utvrđivanje poveznica između raznolikosti mikro- i mezobiotika (bakterija, gljivica, mikrofaune i mezofaune) koje imaju ključnu ulogu u održavanju funkcija tla i usluga ekosustava koje su ključne za poljoprivredne svrhe. Razumijevanje uloge proizvodnje antibiotika i otpornosti na antibiotike („resistoma”) u tlu. Dublje razumijevanje okolišnog konteksta ciklusa dušika u tlu u svjetlu abiotičkih čimbenika koji utječu na tlo. Razviti održive i visokoučinkovite strategije za tehnologiju usjeva. Analizom utjecaja gnojidbe i varijanti plodoreda na raznolikost biote tla, razvoj mikrobnih kombinacija tretiranja za očuvanje zajednice idealnih za proizvodnju usjeva. Preporuke o sastavu i optimizaciji primjene mikrobnih zamjenskih/dodatnih pripravaka za inokulaciju tla. Postojeći stranac (CAS Institut za biologiju tla, České Budějovice; BOKU, Beč; Sapientia EMTE, Miercurea Ciuc) za razvoj Centra znanja za istočnu središnju Europu. B. Tlo je glavna sastavnica života na zemlji: svojom raznolikom biološkom aktivnošću osigurava održivo funkcioniranje prirodnog ili umjetnog sustava ekosustava kao usluge ekosustava. To su ključne uloge u transformaciji elemenata, hranjivih tvari, raspadanja mrtve organske tvari, regulacije ravnoteže vode i njihove kombinacije u plodnosti tla. Oni daju „multifunkcionalnost” tla. Malo je dostupnih podataka o odnosu između funkcija tla i mikrobne raznolikosti, iako općenito postoji pozitivna korelacija između mikrobne raznolikosti i multifunkcionalnosti tla, a na temelju rezultata nekih studija struktura bakterijskih zajednica znatno se razlikuje uzduž dušičnog gradijenta. Mikro i mezofauna imaju važnu funkcionalnu ulogu u zajednicama tla. Njihov sastav i biološka aktivnost uvelike se razlikuju u prostoru i vremenu te su osjetljivi pokazatelji degradacije tla. Iako je mjerenje biološke aktivnosti tla osnova za učinkovito korištenje zemljišta, nemamo pouzdanu, jednostavnu metodu za određivanje kvalitete tla (ISO 2006). Rezultati metagenike tla i praćenje polja u stvarnom vremenu mezofaune u tlu (isplativi EDAPHOLOG sustav razvijen u MTA ATK) i procjena dugoročnih eksperimenata, ili njihove odgovarajuće kombinacije, mogu biti izvrsni za rješavanje problema. Prisutnost gena otpornosti na antibiotike u tlu odavno je poznata („resistoma”). Tijekom posljednjeg desetljeća postalo je jasno da su broj i raznolikost tih gena mnogo veći od onih opisanih za patogene i da su već bili prisutni u tlu mnogo prije uporabe antibiotika kod ljudi. Njihova prava uloga još uvijek je malo poznata unatoč mnogim teorijama koje to objašnjavaju. Poljoprivreda je najveći svjetski emiter antibiotika (korištenje antibiotika u stočarskoj i biljnoj proizvodnji). Metagenomija tla otpora
