A) Jedan od temeljnih izazova današnjeg okruženja u kojem se može živjeti jest osiguravanje odgovarajuće kvalitete zraka u gradovima. Atmosferske onečišćujuće tvari povezane s transportom, energijom i industrijskom proizvodnjom, kao i čvrste čestice aerosola, predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. U određenim meteorološkim uvjetima te se tvari mogu obogatiti u sloju zraka blizu površine i mogu razviti smog. Posljednjih se desetljeća kvaliteta zraka u gradovima blago poboljšala, ali usklađenost sa strožim propisima vrlo je teška, a održavanje koncentracije aerosola ispod granične vrijednosti gotovo je nemoguće. Većina europskih zemalja stoga je predmet postupaka zbog povrede prava. Utvrđivanje onečišćenja zraka i meteoroloških čimbenika važan je element u poboljšanju kvalitete zraka i ublažavanju štetnih učinaka. Interakcija između onečišćenja zraka i meteoroloških situacija može rezultirati ozbiljnom opasnošću ili ekonomskom štetom. To uključuje drastično smanjenje vidljivosti, stvaranje guste magle, što bi, između ostalog, moglo dovesti do nemogućnosti zračnog prijevoza i velikih nesreća u cestovnom prometu. Jedan od uvjeta za osiguravanje održivog okoliša jest da se takve situacije, koje se ne mogu izbjeći, mogu predvidjeti što je točnije moguće. Za razvoj pouzdanih atmosferskih prognozirajućih modela potrebno je poznavati kemijske i fizičke procese koji određuju ulogu zračne i tekuće vode u stvaranju i pogoršanju situacija onečišćenja zraka. Ako se planirani projekt provede, moći ćemo predvidjeti opasne ili nepovoljne uvjete zraka na regionalnoj razini s mnogo višim stupnjem pouzdanosti, uzimajući u obzir interakciju između onečišćenja zraka i meteoroloških situacija na temelju mjerenja. B) Uvod, kvaliteta zraka u Europi poboljšala se posljednjih desetljeća, uglavnom zbog smanjenja emisija SO2. Međutim, za druge onečišćujuće tvari u zraku (npr. NOx, prašinu) to smanjenje nije jasno. Te se tvari mogu nastaviti javljati u koncentracijama koje predstavljaju rizik za zdravlje. Cijela Europa suočava se sa sličnim problemima onečišćenja zraka jer, osim lokalnih izvora, prekogranični prijevoz na velike udaljenosti također ima ulogu u razvoju onečišćenja zraka. Odnos između kvalitete zraka i vremena je dugo poznata činjenica. Već početkom 20. stoljeća u Londonu je došlo do ozbiljnog onečišćenja zraka, u kojem je smog, koji je ostao stabilan nekoliko dana, s niskim kretanjem zraka i sprečavanjem vertikalnog miješanja atmosfere, odigrao značajnu ulogu. Početkom prošlog stoljeća, zimska razdoblja smoga karakterizirala su visoka koncentracija SO2, različitih kiselina i čađe, uz čestice aerosola. To se promijenilo danas, s velikim povećanjem masenih koncentracija PM10 (čestica manje od 10 μm) kao glavni problem zimi. Pozadinska granična vrijednost za dnevnu prosječnu koncentraciju PM10 za zaštitu zdravlja ljudi u skladu s važećom direktivom EU-a iznosi 50 µg/m³, a granična vrijednost ne smije prelaziti 35 dana godišnje. U posljednjih 10 godina u Budimpešti je bilo samo dvije godine kada nismo dosegli taj prag. Masena koncentracija čestica aerosola određena je standardiziranim postupkom čija je pogreška ili osjetljivost na okoliš nejasna na međunarodnoj razini. Posebno u slučaju magle, kada se koncentracije PM10 mogu povećati adsorpcijom vode prisutne u atmosferi. Lokalni izvori PM10 imaju sezonsku vožnju, a stvaranje smoga uglavnom je posljedica nepovoljnih vremenskih uvjeta i uvjeta protoka, uglavnom zimi, dalekometnim prijevozom. Ti se učinci mogu procijeniti samo zajedno, a negativno stanje kvalitete zraka može se predvidjeti samo složenim sustavom modela. Baza podataka o emisijama iz mreže visoke razlučivosti, meteorološki podaci te odgovarajući početni i granični uvjeti potrebni su kako bi sustav modela na odgovarajući način predvidio koncentraciju svake onečišćujuće tvari. U Mađarskoj se takve epizode onečišćenja zraka razvijaju uglavnom u situacijama jastuka hladnog zraka, što je obilježje karpatskog bazena. Budući da atmosferski uvjeti koji uzrokuju stvaranje magle također pogoduju stvaranju smoga tipičnih za velike gradove koji uzrokuju zdravstvene probleme (Hu et al., 2105), pokrenut je niz istraživačkih projekata za proučavanje procesa koji dovode do stvaranja magle. Iako je magla česta pojava koja utječe na naš svakodnevni život, još uvijek postoji niz problema koje treba riješiti za njezino pouzdano predviđanje. To uključuje analizu interakcije između čestica aerosola i kapljica vode koje čine maglu, kemijske reakcije u kapljicama vode i proučavanje interakcije između površine i atmosfere na skali od nekoliko stotina metara (Gultepe, 2007). Novosti projekta Zagađenje zraka
