Cilj projekta je istražiti patogenezu rijetkih bolesti novim dijagnostičkim metodama koje same po sebi predstavljaju promjenu paradigme i dodanu vrijednost, budući da je tehnološki napredak iz temelja promijenio dijagnostičku učinkovitost u ovom području. U skladu s ciljevima Međunarodnog konzorcija za rijetke bolesti i organizacijom suradnje izvrsnosti, cilj projekta je nastavak terapije. Jedna od glavnih novosti ovog istraživačkog programa je da kroz sinergističku koordinaciju mađarskih vrhunskih istraživačkih kapaciteta stvara prilike za kupca za daljnje sudjelovanje u domaćoj i međunarodnoj suradnji, objavljivanje u vodećim časopisima (Q1, D1 kvaliteta) na terenu i stvaranje niza novih istraživanja i razvoja. Rezultati će pružiti međunarodnu jedinstvenu priliku za razumijevanje patogeneze rijetkih bolesti, razvoj novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, njihovu dugoročnu integraciju u kliniku i osiguranje dugoročne održivosti rezultata. Razvija se mađarska baza podataka o kliničkim egzomima, koja je neophodna za oblikovanje individualizirane dijagnostike i iscjeljivanja, kao i za oblikovanje suvremenih osnovnih i farmaceutskih istraživanja temeljenih na genetskoj osnovi. U skladu s prethodno navedenim, baza podataka na razini genoma stvorena projektom poduprijet će i predstojeću promjenu paradigme zdravstvenog sustava, nakon što se uspostave odgovarajuća regulatorna tijela. Prema tome, korištenje genomskih podataka u svakodnevnom liječenju i planiranju obitelji uvelike će povećati terapijsku sigurnost i smanjiti učestalost ozbiljnih genetskih bolesti. Budući da je svrha zdravstvene politike razviti i učitati nacionalni zdravstveni informacijski sustav, podaci dobiveni ovim projektom služe kao dobar pilot-projekt. Što se tiče metodologije projekta, najmodernija molekularna biološka, bioinformatika, molekularna genetika, biokemijska, stanična i stambena biologija te in vivo životinjske metode, koristeći širok raspon metodološkog spektra (npr. inducirana pluripotentna tehnologija matičnih stanica, izvan „najmodernijih” in vitro) postižu predviđene ciljeve. Integracija istraživača uključenih u temeljna istraživanja također je neophodna za uspješnu suradnju između pojedinih centara (mreža za rijetke bolesti) jer se njihovo istraživačko područje uklapa u temu i svojim stručnim znanjem može doprinijeti optimalnom funkcioniranju kliničke mreže. B) Sudjelovanje IZVJEŠĆE REPUBLIKE istraživačke aktivnosti temelji se na tri ključna stupa: istraživanje patogeneze, dijagnoze i terapije rijetkih bolesti. Istraživački projekt provodit će se na Sveučilištu u Szegedu na Institutu za medicinsku genetiku SZTE-a, Centru za internu medicinu i kardiologiju br. 2 SZTE-a, Dječjoj klinici i dječjem centru SZTE-a, te u Szegedu na Institutu za biokemiju i genetiku Mađarske akademije znanosti, Sveučilištu u Debrecenu, Stručnom centru za rijetke bolesti DE, Odjelu za kliničku genetiku i Sveučilištu u Pečuhu na Institutu za medicinsku genetiku, Institutu za medicinsku biokemiju i Neurološkoj klinici. I. ISTRAŽIVANJE PATOGENEZE RIJETKIH BOLESTI I/1. Zadatak 1: (podaci u zagradama pokazuju broj bolesnika koje treba uključiti) Znanje o patomehanizmu kože s transformacijom tumora (n=50) i monogenim bolestima koje dovode do iznenadne srčane smrti (n=550). Određivanje specifične mutacijske ploče mađarske populacije novorođenčeta filtriranih metaboličkih bolesti (n=30). Funkcionalni pregled mutacija odgovornih za razvoj Alportovog sindroma (n=50). Metode: Funkcionalni testovi u ekspresijskim sustavima i in vitro staničnim linijama, masovnim spektroskopskim mjerenjima i platformama za sekvenciranje sljedeće generacije. Implementacijske institucije: Institut za medicinsku genetiku SZTE, Institut za internu medicinu i kardiologiju br. 2, SZTE ÁOK Dječja klinika i Centar za zdravlje djece, i MTA SZBK Sequencing Platform. I/2 Zadatak 1: Funkcionalna translacijska istraživanja u rijetkim oblicima monogenog dijabetesa (n=10 mutacija), monogenih sindroma (n=3 mutacije) i monogenih poremećaja zgrušavanja (n=8 mutacija). Metode: funkcionalne studije (stabilnost, aktivnost, enzimatika) u rekombinantnim sustavima i fibroblastima kože. Implementacijske institucije: Ali Stručni centar za rijetke bolesti, Odjel za kliničku genetiku. I/3 Zadatak 1: Moguće je funkcionalno opominjati nove gene u neurogenetičkim bolestima. Metode: konvencionalna i nova generacija sekvenciranja. Implementacijske institucije: Pte Medical Genetics Institute. ŠTO SE DOGAĐA? RAZVOJ DIJAGNOZE RIJETKIH BOLESTI II/1. Zadatak 1: Nova generacija sekvenciranje dijagnostičkog PA
