Na temelju poziva na podnošenje prijava mađarske vlade od 24. veljače 2017. Nacionalni ured glavnog liječnika, Nacionalni institut za razvoj zdravlja, Sveučilište Semmelweis, Državni centar za zdravstvenu skrb i konzorcij upravitelja Nacionalnog fonda za zdravstveno osiguranje proveli su detaljnu studiju izvedivosti prioritetnog projekta EFOP-1.8.0-VEKOP-17 o profesionalnom metodološkom razvoju sustava zdravstvene zaštite i obvezali se na njegovu provedbu. Zdravstveno stanje mađarskog stanovništva trenutačno je ispod razine koja se očekuje na temelju socioekonomskog razvoja Mađarske. Osim raka i kardiovaskularnih bolesti, učestalost mentalnih bolesti također je visoka, a sve su to veliko opterećenje za zemlju. Znatan udio bolesti s popisa posljedica je lošeg načina života te je stoga potrebno postići znatna poboljšanja zdravstvenog ponašanja stanovništva i osigurati odgovarajuće fizičko, društveno, gospodarsko i pravno okruženje. Primarna skrb jedini je dio zdravstvenog sustava koji se može povezati sa stanovništvom u cjelini, tako da se na toj razini skrbi može najučinkovitije utjecati na zdravstveno ponašanje stanovništva. Na toj razini ponude u praksi se može postići jednak pristup javnosti uslugama gotovo iste kvalitete. Primarna skrb može se poboljšati širenjem raspona usluga u blizini kuće, jačanjem uloge primarne skrbi kao čuvara pristupa, povećanjem operativne učinkovitosti praksi primarne zdravstvene zaštite, preusmjeravanjem zdravstvene skrbi sa skuplje bolničke skrbi na primarnu i ambulantnu skrb. To zahtijeva, s jedne strane, razvoj postojećih metodologija usluga i portfelja usluga te, s druge strane, kapacitet, znanje, kapacitete, preventivni pristup i stav dostupnog osoblja liječnika opće prakse, kvalificiranih medicinskih sestara i specijalista te žena koje pružaju zaštitu. Kako bi se razvilo javnozdravstveno ponašanje i rano otkrivanje bolesti i zdravstvenih rizika, važno je uključiti javno zdravlje i preventivne usluge kao sastavni dio primarne skrbi. Organizacija kompetencija zaposlenika i integracija stručnjaka koji pružaju nove vrste usluga mogu proširiti raspon konačnih usluga i pogodnosti dostupnih na lokalnoj razini. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), svaki deseti pacijent u dobro opremljenim bolnicama u naprednim zdravstvenim zemljama razvija nepovoljan događaj, pri čemu je 1 % pacijenata pogođeno smrću. Prema istraživanju sigurnosti pacijenata događaji su uglavnom posljedica nedostataka u planiranju (npr. neodgovarajući raspored radnog vremena, uvjeti skladištenja, aktivnosti distribucije lijekova) ili čimbenika koji utječu na provedbu (npr. zagušenja, stres, vremenski pritisak), pri čemu se utvrđuje samo 10 – 15 % pojedinačne odgovornosti. Sigurnost pacijenata znači zadaće i odgovornosti ne samo sa strane sustava skrbi, već i sa strane pacijenta i rođaka. Učinkovito smanjenje štetnih događaja može se postići mapiranjem izvora prijetnji svojstvenih sustavima i procesima, kao i učinaka operativnog okruženja te smanjenjem njihova značaja, a ne utvrđivanjem i kažnjavanjem onih koji su počinili pogreške. Kad je riječ o rizicima za sigurnost pacijenata, uvijek je moguće utvrditi preporučeno ponašanje i mjere kako bi se bolesnicima pomoglo u upravljanju tim rizicima. Od iznimne je važnosti da javnost dobije odgovarajuće informacije o čimbenicima sigurnosti pacijenata koji se mogu utvrditi tijekom zdravstvene zaštite te da nauči učiti ponašanja koja mogu pomoći u izbjegavanju štetnih događaja. Sažetak ciljeva projekta prikazan je u tablicama na sljedećoj stranici.
