Cilj je projekta stvoriti poslovne modele i izgraditi konzorcij koji može obrađivati nove izvozne proizvode iz biomase; katalizatori i kemikalijePoslovna točka projekta je sučelje između anorganske kemijske industrije i biogospodarstvaProjekt se temelji na sljedećim činjenicama: U središnjoj Ostrobotniji šume rastu više nego što se beru, a stanjivanje se također može povećati. Na područjima doline Kalajoki, doline Lestijoki, doline Perhon, Kokkole i Pietarsaarija postoje pilane, građevinske i stolarske industrije koje proizvode gotovo 500,000 m³/god. Kokkola je najveća koncentracija anorganske kemije u nordijskim zemljama, Kokkola Industrial Park KIP (www.KIP.fi). Tvrtke u regiji Kokkola Industrijski park (KIP), ukupno 70, uložile su 413 milijuna eura u 5 godina. U velikom industrijskom području zaposleno je 2 200 ljudi. Povećanje broja radnih mjesta od 2010. godine iznosi 10 %, tj. 200 novih radnih mjesta. Promet poduzeća u regiji 2014. iznosio je gotovo 1,2 milijarde EUR. Godišnja vrijednost izvoza porasla je na 1,1 milijardu eura, što je 5,3 posto finskog izvoza kemijske i metalne industrije. Podaci su prikazani u studiji koju je naručio Kokkolanseudun Kehitys Oy, koju je naručio KOSEK, u kojoj je ispitana učinkovitost velikog industrijskog područja.Velika industrijska površina Kokkole već je funkcionalna industrijska simbioza, koja pruža dobro sučelje za integraciju bioprerađivačkog poslovanja u kemijski klaster. Naš dugoročni cilj je: •Povećati sinergije između regionalne drvne industrije i lokalne industrije integracijom biorafiniranja u kemijski klaster, čime se povećava održiva kemijska proizvodnja i smanjuje ovisnost o neobnovljivim gorivima • Razvoj i proizvodnja novih biokemikalija i kemijskih proizvoda • Poboljšanje učinkovitosti materijala upotrebom CO2 kao sirovine za aktivaciju ugljikaBiogospodarski poslovni savjeti i financiranje ekosustava namijenjeni su izgradnji lanaca vrijednosti i okupljanju poduzeća za izgradnju klastera. Najnapredniju studiju na tu temu provela je 2014. – 2015. istraživačka skupina za primijenjenu kemiju Sveučilišta Kokkola Sveučilišta Chydenius (Sveučilišta u Ouluu i Jyväskylä) i VTT, koju je financiralo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Prema studiji, teško loživo ulje koje se koristi u velikom industrijskom području Kokkole može se zamijeniti energijom proizvedenom uplinjavanjem, čime se smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima. Na primjer, drvo se može koristiti kao sirovina, čija godišnja stopa rasta u središnjoj Ostrobotniji prelazi 300 000 kg drva. Osim toga, otpadna toplina tvornice pogodna je za sušenje biomase ako je potrebno. Anorganske kemikalije (uključujući spojeve kobalta i cinka) i nusproizvodi proizvedeni na lokaciji mogu se upotrebljavati kao sorbensi za pročišćavanje plina i regeneraciju katalizatora te za proizvodnju novih proizvoda (slika 1.). Među novim proizvodima su gotovi proizvodi FT-sinteze kao što su olefini i FT-dizel te prekursori kobalta i željeza pogodni za njihovu proizvodnju. Preostali ugljik iz fumigacije također se može pretvoriti u nove proizvode, što je najlakši način aktiviranja aktivnog ugljena prikladnog za pročišćavanje vode i plina. Aktivni ugljen ima veliko i dobro poznato tržište u Finskoj i ne proizvodi se u Finskoj. Ostatak ugljika može se izmijeniti i za primjene s većom dodanom vrijednošću kao što je anodni ugljik za litij-ionske baterije i katalitička potpora. Integracija biorafinerije u kemijski klaster (izvor: Prechem – projekt Istraživačko izvješće).Glavni akteri programa EcosystemEcosystem je Kokkola Udruga velikih industrijskih zona (KIP ry), osnovana 2006. godine. Član je 18 industrijskih tvrtki. Cilj udruge je promicanje suradnje između tvrtki koje posluju u regiji te stvaranje sinergija, a time i učinkovitosti. Također pridonosi pokretanju poduzeća koja se nalaze u regiji. Kip ry aktivno sudjeluje u razvoju i regionalnoj marketinškoj suradnji te je član Europske platforme za promicanje kemijskog područja (ECSPP). www.ecspp.org. Kokkola Deep Harbour, smještena pored Velikog industrijskog područja i nalazi se uz glavnu stazu, treća je po veličini luka u Finskoj po tonaži i najveća luka koja se bavi sirovinama u Finskoj. Veliko industrijsko područje nalazi se u središtu vrlo snažnog sektora prirodnih resursa i područja primarne proizvodnje. Središnja Ostrobothnia ima izuzetno dobru priliku za implementaciju pametnih prirodnih resursa na profitabilnoj razini. Ostali akteri u ekosustavu su Sveučilišni centar Kokkola Chydenius sa svojim pozadinskim sveučilištima (Sveučilišta Jyväskylä, Oulu i Vaasa), Geološki istraživački centar, Institut za prirodne resurse, Centria University of Applied Sciences, mreža LUOVA i poslovna poduzeća koja posluju u tom području.
