Područje Vojke je teritorijalna jedinica koja čini jedno katastarsko područje, odnosno katastarsko područje Vojke. Selo Vojka nalazi se u južnom dijelu nizine Východoslovenská nížina. Sa stajališta teritorijalne podjele Slovačke Republike, općina pripada regiji Košice, na razini okruga Vojka nalazi se u okrugu Trebišov. Od 31. prosinca 2015. u selu Vojka živjelo je 503 osobe. Očekuje se da će se u srednjoročnom razdoblju stanovništvo općine stabilizirati na oko 550. Stanovništvo mađarskog državljanstva (62,3 %) prevladava u nacionalnoj strukturi sela. U Slovačkoj je 13,2 posto, 23,5 posto i 0,6 posto stanovništva prijavljeno među slovačkim državljanstvom. Godine 2015. u općini je bilo 150 nezaposlenih, što čini 29,18 % gospodarski aktivnih osoba. Stopa nezaposlenosti u općini Vojka visoka je – viša od regionalnog prosjeka, a na dan 31. prosinca 2016. njezina je vrijednost iznosila 25,87 %. Stopa nezaposlenosti također je u mikroprostoru sela (u okrugu Trebišov) također dugoročno visoka – viša od prosjeka u Košicama. Školsko obrazovanje je izraz kulturne zrelosti bilo kojeg društva. To je jedan od čimbenika koji utječu na životni standard i uvjetuju uspješan razvoj nacionalnog gospodarstva u svim njegovim područjima. Sa stajališta obrazovanja stanovništva, općina ima manje konkurentnu obrazovnu razinu – u selu Vojka obrazovna struktura stanovništva je manje povoljna u odnosu na nacionalni prosjek. Gospodarstvo je uglavnom zastupljeno primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, proizvodnjom hrane, inženjerstvom i građevinarstvom. Gospodarski potencijal čine mala poduzeća uglavnom od prirode trgovine i usluga. U selu se nalazi 1 vrtić, koji je u nadležnosti općine (vrtić i osnovna škola su ustanove s mađarskim jezikom nastave). Lokalna djeca pohađaju osnovne škole u obližnjim selima (Boľ, Royal Chlmec). Točno je da su nezaposleni trenutačno uključeni u aktivnosti aktivacije u okviru programa Ureda rada. Međutim, većina stanovništva živi s minimalnom plaćom, a kad je riječ o Romima, oni su u materijalnoj potrebi. Na temelju tih činjenica nedavno je došlo do povećanja ideje o kaznenim djelima i kriminalnim aktivnostima, a unatoč svim naporima PZ-a nije moguće održavati sigurnost na ulicama sela s trenutnom državom. U ovom slučaju treba napomenuti da se općina Vojka nalazi na trojaznom graničnom području, da je riječ o slovačkoj, mađarskoj i ukrajinskoj granici. U prošlosti je došlo do veće učestalosti migranata na ovom području, a proširenjem sustava kamera grad može doprinijeti suradnji s Graničnom policijom u Crnoj Gori i Tisouom kako u preventivnom djelovanju tako i u području migracija kroz gore navedene granične zone. Na temelju podataka iz Atlasa romskih zajednica 2013., 39,6 % stanovništva pripada CLLD-u. Ta je brojka bila glavni razlog zbog kojeg je selo od 503 stanovnika izvijestilo o ovom pozivu. U sklopu projekta općina planira zaposliti 4 građana MRC-a kao članove MOPS-a u selu Vojka na 36 mjeseci. Potrebe ciljne skupine za koju se provodi projekt sastoje se u pomaganju u rješavanju nepovoljne socijalne situacije do koje je došlo zbog njihove postojanosti na prostorno ili društveno odvojenim lokacijama, gdje su kapaciteti socijalne uključenosti i samorješenja ograničeni. Ti su problemi uglavnom posljedica nezaposlenosti, nezaposlenosti, nezaposlenosti, ovisnosti, siromaštva, degradacije moralnih vrijednosti, neadekvatnog vremena provedenog utrošenog vremena, razvoda, kriminala itd. Razlozi za uspostavu općinske državne službe: • visoka koncentracija stanovništva s problemima i nemogućnošću da sami riješe te probleme, loša materijalna i okolišna situacija, neodgovarajuće stanovanje• nepovoljna cestovna infrastruktura, koja prijeti djeci na putu prema školi i iz škole • povećanje društvenih nejednakosti, povećanje kaznenih djela i kriminala • gubitak radnih navika i odnos prema okolišu • nedostatak pravne svijesti i niska razina odgovornosti, što dovodi do socijalne isključenosti među članovima MRC-a. Ciljevi projekta: Globalni je cilj iskoristiti instrument za lokalnu javnu službu (MOPS) u općinama kako bi se ojačao lokalni aktivizam, promicao razvoj zajednice, smanjilo antisocijalno ponašanje, održao javni red i standardna kvaliteta okoliša na lokacijama na kojima žive ljudi koji žive u marginaliziranim romskim zajednicama.
