Cilj projekta je izgradnja i provedba jedinstvenog sustava praćenja stanja okoliša i informacijskog sustava u gospodarenju otpadom kao ključnog pomoćnog alata za provedbu Programa gospodarenja otpadom Slovačke Republike (WMP) za razdoblje 2016. – 2020., usvojenog Rezolucijom br. 562/2015, koja je najvažniji programski dokument u tom području u potpunosti poštujući relevantne obveze Slovačke Republike. Fizička provedba projekta održat će se u Bratislavi. Zbog činjenice da su novinari i korisnici sustava po zakonu svi obveznici, kao i sve općine, uporaba projektnih rezultata bit će usmjerena na cijelo državno područje Slovačke Republike, gdje će se informacijski sustav nalaziti u vladinom oblaku. Osnovna svrha POH SR-a je smanjiti negativne učinke stvaranja otpada i gospodarenja otpadom na ljudsko zdravlje i okoliš. To posebno znači smanjenje relativno visoke razine ekološki neprikladnih praksi odlaganja (posebno odlaganja na odlagališta). Za razdoblje 2016. – 2020. strateški cilj gospodarenja otpadom Slovačke Republike i dalje je temeljno preusmjeravanje otpada s odlagališta i funkcionalno stvaranje poticaja usmjerenih na promicanje metoda zbrinjavanja koje su prihvatljive za okoliš, kao što je recikliranje. Kako bi se postigao taj strateški cilj, Programom se predlaže niz mjera, od kojih je ključ uspostava mehanizama za promicanje metoda zbrinjavanja koje su prihvatljive za okoliš, a koje se posebno temelje na praćenju proizvođača otpada i sustavu prijenosa troškova zbrinjavanja otpada prihvatljivog za okoliš na te proizvođače. Iako je riječ o jednostavnom i učinkovitom načelu koje će brzo dovesti do povećanja ekološki prihvatljivog odlaganja otpada, vrlo je teško provesti u praksi. S obzirom na trenutačne kapacitete i izvore informacija, MEI-jevi gotovo ne mogu točno pratiti životni ciklus svakog otpada i uspostaviti učinkovit sustav pozitivnih i negativnih poticaja. Kako bi se učinkovito primijenilo načelo „onečišćivač plaća”, potrebno je uspostaviti jedinstveni sustav praćenja i informiranja. Slovačka je u razdoblju od 2010. do 2013. proizvela 9,5 milijuna tona otpada s tendencijom rasta. Konkretno, način odlaganja otpada ključan je za praćenje utjecaja na okoliš. Najveće opterećenje za okoliš jest odlaganje otpada na odlagališta, koje prelazi 50 % s tendencijom povećanja. Energetska oporaba (R1) čini 3 % ukupnog gospodarenja otpadom, što iznosi oko 300 tisuća tona godišnje. Oporaba materijala (R2-R11) povećala se na godišnjoj razini, ali ne pokazuje očekivane vrijednosti, a količina recikliranog otpada smanjila se za do 0,5 milijuna tona u usporedbi s prethodnim godinama. U 2013. samo je 30 % otpada bilo materijalno oporabljeno. Ostala oporaba otpada (R12,R13) čini 10 % ukupnog gospodarenja. Ostale metode zbrinjavanja otpada (D2-D9, D11-D15) čine pet posto ukupnih djelatnosti gospodarenja otpadom i drugih djelatnosti gospodarenja otpadom (L, P) koje su 2013. činile udio od 2 % u ukupnom gospodarenju otpadom. Stoga situacija gospodarenja otpadom nije povoljna ako prevladava metoda zbrinjavanja koja najviše opterećuje okoliš. Međutim, kako bi se poboljšala ta situacija, potrebno je znatno poboljšati praćenje gospodarenja otpadom kako bi se moglo učinkovito motivirati različite aktere da se ponašaju na način prihvatljiv za okoliš i pratiti utjecaj različitih mjera u cjelini. Međutim, trenutačna metoda praćenja ne odgovara jer se temelji na dugotrajnom, nepreciznom i napornom načinu prikupljanja i procjene podataka, koji se relativno dugo nije mijenjao. Analiza proizvodnje i gospodarenja otpadom u Slovačkoj se od 1995. godine temelji na nacionalnom regionalnom informacijskom sustavu o otpadu (RISO). Riso bilježi sva izvješća proizvođača otpada koji na temelju obrasca „Izjava o nastanku otpada i upravljanju otpadom” jednom godišnje dostavljaju utvrđene podatke iz registra nadležnom okružnom tijelu. Učestalost izvješća relativno je mala (tromjesečna), što samo po sebi više nije dovoljno za istinski učinkovit način praćenja. Podatke iz izvješća zatim ručno unose okružni uredi u informacijski sustav RISO. Statističke podatke o komunalnom otpadu dostavlja Statistički ured Slovačke Republike, gdje bazu podataka kako je definirana u definiciji komunalnog otpada pružaju isključivo općine. Međutim, navedeni sustav prikupljanja i ocjenjivanja otpada temelji se na pretpostavci da proizvođači otpada ispravno i točno prenose podatke. Sustav samo u ograničenoj mjeri omogućuje učinkovitu kontrolu valjanosti dostavljenih podataka.
