Očekivani životni vijek pri rođenju 2017. iznosio je 69,8 godina za muškarce i 79,7 godina za žene, u usporedbi sa 78,3 odnosno 83,5 godina u Europskoj uniji (EU). Zdrave godine boravka žena i muškaraca iznosile su 52,2 odnosno 50,6 godina, što je manje od prosjeka EU-a od 63,5 odnosno 64,3 godine (europski ključni pokazatelji zdravlja). Najčešći uzroci smrti među latvijskim stanovništvom 2018. bile su kardiovaskularne bolesti (818 smrtnih slučajeva na 100 000 osoba, 55 % svih) i onkološke bolesti (315 smrtnih slučajeva na 100 000 osoba, 21 % svih), koje su bile drugi i treći najveći pokazatelj u EU-u (Središnji statistički ured). Potrebno je poboljšati i zdravstvenu skrb za djecu jer je 2018. stopa smrtnosti dojenčadi iznosila 3,2 djece mlađe od 1 godine od 1000 rođenja (Eurostat). Na temelju statističkih pokazatelja kardiovaskularne bolesti, onkološke bolesti i zdravlje novorođenčadi smatraju se prioritetnim područjima za razvoj u Latviji. U zdravstvenom sektoru u Latviji problemi nejednakog pristupa uslugama tercijarne zdravstvene skrbi nisu u potpunosti riješeni jer velik dio pacijenata mora čekati u dugim redovima ili koristiti plaćene usluge (41,8 % svih rashoda za zdravstvenu skrb u 2017. pokriveno je privatnim sredstvima). Latvija je 2018. potrošila 6,2 % BDP-a na zdravstvenu skrb, što je ispod prosjeka OECD-a od 8,8 %. 25 % latvijskog stanovništva s niskim dohotkom navelo je da prema potrebi ne prima zdravstvene usluge, dok je prosjek OECD-a 5,1 %. Slijedom toga, velik dio stanovništva, posebno onih izloženih riziku od siromaštva, ne prima liječenje zbog visokih troškova ili se kasno liječi, što povećava vjerojatnost da će tijekom vremena patiti od različitih simptoma povezanih s bolešću ili predstavlja izravan rizik od smrti. PSKUS je jedna od vodećih višeprofilnih bolnica u Latviji s posebnim dostignućima u području kardiologije, oftalmologije, onkologije, transplantacije, interne medicine i kirurgije, međutim, njegove zgrade nisu u skladu sa smjernicama moderne prakse. Mikroklima prostora i sanitarno tehničko stanje negativno utječu na sigurnost pacijenata i osoblja. Moguće je s velikim poteškoćama osigurati zahtjeve medicinskih tehnologija (područje prostora, visina stropa, zaštita od požara, napajanje, izmjena zraka itd.) koji odgovaraju regulatornim propisima (Uredba kabineta br. 60 od 12. veljače 2009.). Jedinice PSKUS-a nalaze se u zasebnim zgradama, tako da je nemoguće osigurati brz, točan i kvalitetan protok pacijenata. Većina zgrada su kulturni spomenici, a njihova značajna rekonstrukcija i prilagodba suvremenim zahtjevima nije dopuštena. Bolnica se nalazi u gusto naseljenom području, međutim, oko 50% pacijenata dolazi iz regija izvan Rige. Cilj je projekta poboljšati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, posebno za osobe izložene riziku od socijalne i teritorijalne isključenosti i siromaštva, razvojem infrastrukture za zdravstvenu skrb PSKUS u prioritetnim područjima: Kardiovaskularna, onkološka, perinatalna i neonatalna zdravstvena zaštita. Ciljna skupina projekta su zdravstvene ustanove, u ovom slučaju PSKUS, koje pružaju ambulantne i bolničke zdravstvene usluge, kao i stanovnici na području svoje posade (481 452 - Glavni plan latvijske zdravstvene infrastrukture) i na cijelom području Latvije (1 839 598 - VM prognoza). Osnovne potrebe pacijenata, kojima će projekt doprinijeti, pristupačne su, visokokvalitetne medicinske usluge u smislu udaljenosti, troškova i vremena čekanja, koje zahtijevaju visokokvalitetnu infrastrukturu, medicinsku opremu i okoliš. Potrebe koje treba riješiti u projektu su suvremena medicinska infrastruktura koja osigurava sigurnost pacijenata, učinkovito korištenje financijskih i kadrovskih resursa te pružanje visokokvalitetnih medicinskih usluga. Cilj će se postići stvaranjem zgrade A2, gdje će se učvrstiti nekoliko kirurških disciplina, kombinirati rad u ženskoj i dječjoj zdravstvenoj klinici, osigurati moderna intenzivna njega, liječenje neuroloških pacijenata, kao i znatno poboljšati protok hitne medicinske skrbi. Istodobno će se optimizirati upotreba prostora i opreme te konsolidirati ljudski resursi, čime će se povećati učinkovitost bolnice. To će, prema mogućnostima državnog proračuna i iznosu plaćenih usluga, omogućiti pružanje usluga oko 25 tisuća dana bolničkih pacijenata i 51 tisuća bolničkih pacijenata godišnje nakon završetka projekta, kako bi se trajanje liječenja smanjilo za 10%, a duljina reda u danu bolničkih pacijenata za 37%. Konsolidacija usluga doprinijet će troškovnoj učinkovitosti rješavanjem situacije u kojoj je cijena troška usluga PSKUS viša nego u drugim bolnicama, kao i provedbom poboljšanja troškovne učinkovitosti predviđenog planom reforme Ministarstva zdravstva. Zbog pada broja redova broj usluga povećat će se u sektorima u kojima PSKUS trenutačno ne može pružati usluge koje se temelje na potražnji, kao što su urologija, neurologija itd., čime će se povećati pristup uslugama za osobe kojima prijeti socijalna i teritorijalna is